Tuesday, June 17, 2008

Za korak s'druge strane granice

U prethodnim danima sam imala priliku da posetim jednu nama dragu ''susjednu zemlju'' - samo na korak preko granice (koju možete preći i samo sa ličnom kartom) ima toliko čudesa. Deo toga sam poželela da podelim i sa drugima a putem svekolike elektronske mreže - interneta. :)
Dakle...

Jedna od najznačajnijih prirodnih znamenitosti BiH-e, odnosno Republike Srpske, je pećina Orlovača. Orlovača se nalazi na istoimenom uzvišenju u zapadnom delu romanijskog svoda, u slivu Miljacke, odnosno u dolini njene desne pritoke Sinjave, koja je i glavni krivac za nastanak ove pećine. Pronađena je '70-tih godina XX veka.
Pećinski sistem Orlovača ima više od 2,5 km ispitanih kanala. Kažu da je najlepša pećina u celoj BiH. Turističkoj svrsi je priveden deo pećine i ulaza do dvorane Romanije, ukupne dužine 566 m. U neposrednoj blizini Orlovače nalazi se nekoliko pećina različitih veličina, koje još nisu sve istražene.
Pećina Orlovača je jedna od najlepših, koja je milionima godina stvarala voda reke Sinjave i voda koja se slivala sa površine. Nakit Orlovače je unikatan i neponovljiv. To su neopisive skrivene lepote, u kojima se stalagmiti, stalaktiti i halaktiti smjenjuju sa fragmentima koralnog i aragonitnog nakita i jedinstvenim pećinskim stubovima, koji podsjećaju na antičke i renesansne dvorce i spomenike različitih boja. Ulepšana je nizovima draperija najtananijeg izgleda i najrazličitijih formi. Potpun pejzaž obogaćuju prekrasni salivi poput okamenjenih vodopada, koloritno dajući pećini savršen ambijentalni dizajn. Bigrene kade različitih veličina ispunjene vodom daju kompletan inventar pećinskog nakita.
Orlovača je izvanredan speleološki objekat, u kome je živio Pećinski medvjed (Ursus speleus), daleki predak mrkog medvjeda, prije više od 16.000 godina. Pećina je stanište najugroženije grupe sisara u Evropi – slepog miša (Microc hipoptrea). Pored kostiju medvjeda, nađeni su i fragmenti keramike iz mezolita, zatim amoniti iz mezozoika, i sekira stara između 2.500 i 3.500 godina.
(delovi preuzeti sa: http://www.pale.rs.ba/lat/privreda/turizam.htm)

No comments: